Biogene i korisne elemente nazivamo biljnim hranivima. Većina hraniva koje biljne vrste usvoje naposljetku se vrate u tlo, odnosno na tlo (šumska prostirka). Pošumljavanjem područja Đurđevačkih pijesaka ubrzana je prirodna sukcesija, a najveći udjel zauzimaju kulture običnog bora (Pinus sylvestris L.), crnog bora (Pinus nigra Arnold) i bagrema (Robinia pseudoacacia L.). Sve kulture ispunile su svoj primarni cilj, učvrstile su tlo i spriječile premještanje istog eolskim putem. Ovim istraživanjem nastojalo se kvantificirati i usporediti akumulirane zalihe hraniva u šumskoj prostirci ekstrakcijom zlatotopkom, u kulturama običnog bora (Pinus sylvestris L.), crnog bora (Pinus nigra Arnold) i bagrema (Robinia pseudoacacia L.) na području Đurđevač...
Fitocenološko istraživanje sastojina s dominacijom jele na području gospodarskih jedinica ''Crno jez...
Darbe tiriama pušynuose paliktų biologinės įvairovės medžių įtaka pušies želdiniams ir aplinkos veik...
Na području Đurđevačkih pijesaka u sjevernoj Hrvatskoj pri kraju 19. stoljeća pošumljeni su pijesci ...
Biogene i korisne elemente nazivamo biljnim hranivima. Većina hraniva koje biljne vrste usvoje napos...
Tlo je medij iz kojeg biljka usvaja hraniva. To je otvoreni sustav u komu se neprekidno odvija prome...
Krajem 19. i početkom 20.stoljeća započeto je smirivanje Đurđevačkih pijesaka sadnjom različitih bil...
U radu je prikazano istraživanje na pokusnim plohama postavljenim u šumskim kulturama i manjim dijel...
Istra`ivanja su provedena s ciljem analize utjecaja smrekovih kultura na tlo. U podru~ju prirodnih s...
Drevesne vrste vplivajo na tla z vnosom nadzemnega in podzemnega opada, absorpcijo hranil in vode iz...
U Europi gotovo da i ne postoje prirodne nizinske prašume čime se gube važne referentne točke u šuma...
Mežizstrādes intensifikācija notiek ar mērķi tiekties uz ilgtspējīgu attīstību. Koksnes kā atjaunoja...
Cilj ovog istraživanja je na temelju kvantitativnih pedofiziografskih pokazatelja tla determinirati ...
Tyrimo vieta ir objektas – VĮ VMU Kazlų Rūdos ir VĮ VMU Rokiškio regioniniuose padaliniuose esantys ...
Cilj raziskave je bil analizirati talne lastnosti, tla razvrstiti, oceniti rodovitnost rastišč in ug...
Cilj ovog istraživanja je na temelju kvantitativnih pedofiziografskih pokazatelja tla determinirat...
Fitocenološko istraživanje sastojina s dominacijom jele na području gospodarskih jedinica ''Crno jez...
Darbe tiriama pušynuose paliktų biologinės įvairovės medžių įtaka pušies želdiniams ir aplinkos veik...
Na području Đurđevačkih pijesaka u sjevernoj Hrvatskoj pri kraju 19. stoljeća pošumljeni su pijesci ...
Biogene i korisne elemente nazivamo biljnim hranivima. Većina hraniva koje biljne vrste usvoje napos...
Tlo je medij iz kojeg biljka usvaja hraniva. To je otvoreni sustav u komu se neprekidno odvija prome...
Krajem 19. i početkom 20.stoljeća započeto je smirivanje Đurđevačkih pijesaka sadnjom različitih bil...
U radu je prikazano istraživanje na pokusnim plohama postavljenim u šumskim kulturama i manjim dijel...
Istra`ivanja su provedena s ciljem analize utjecaja smrekovih kultura na tlo. U podru~ju prirodnih s...
Drevesne vrste vplivajo na tla z vnosom nadzemnega in podzemnega opada, absorpcijo hranil in vode iz...
U Europi gotovo da i ne postoje prirodne nizinske prašume čime se gube važne referentne točke u šuma...
Mežizstrādes intensifikācija notiek ar mērķi tiekties uz ilgtspējīgu attīstību. Koksnes kā atjaunoja...
Cilj ovog istraživanja je na temelju kvantitativnih pedofiziografskih pokazatelja tla determinirati ...
Tyrimo vieta ir objektas – VĮ VMU Kazlų Rūdos ir VĮ VMU Rokiškio regioniniuose padaliniuose esantys ...
Cilj raziskave je bil analizirati talne lastnosti, tla razvrstiti, oceniti rodovitnost rastišč in ug...
Cilj ovog istraživanja je na temelju kvantitativnih pedofiziografskih pokazatelja tla determinirat...
Fitocenološko istraživanje sastojina s dominacijom jele na području gospodarskih jedinica ''Crno jez...
Darbe tiriama pušynuose paliktų biologinės įvairovės medžių įtaka pušies želdiniams ir aplinkos veik...
Na području Đurđevačkih pijesaka u sjevernoj Hrvatskoj pri kraju 19. stoljeća pošumljeni su pijesci ...